Otvoreno novo pitanje u Parlamentu BiH: Ko uopće kontroliše diplome i akreditacije?

Saslušanje je održano nakon što je Komisija prethodno razgovarala sa predstavnicima Agencije za razvoj visokog obrazovanja, te sa ministrom obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmedom Omerovićem o slučaju Evropskog univerziteta Kallos iz Tuzle. Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović rekao je da je Komisija došla do ozbiljnih i, kako ih je opisao, zastrašujućih saznanja o načinu dodjele akreditacija i radu pojedinih visokoškolskih ustanova u BiH.

Husić: Ministarstvo nema nadležnost za licence i akreditacije

Odgovarajući na pitanja članova Komisije, Husić je pojasnio da su ustavne nadležnosti u oblasti obrazovanja na nivou kantona, Republike Srpske i Brčko distrikta, dok Ministarstvo civilnih poslova BiH ima samo koordinirajuću ulogu.

“Mi ne dajemo licencu, ne dajemo dozvolu za rad, niti učestvujemo u procesu akreditacije, niti imamo u tom dijelu nikakvu ulogu propisanu zakonima, niti u samoj proceduri”, rekao je Husić.

Govoreći o Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta, istakao je da je ona samostalna upravna organizacija i da ne djeluje u okviru Ministarstva civilnih poslova, niti tom ministarstvu podnosi izvještaje.

“Agencija za svoj rad odgovara Vijeću ministara Bosne i Hercegovine koje imenuje menadžment Agencije i usvaja njihov program rada i izvještaje o radu”, naveo je Husić.

Ne postoji javni registar diploma

Jedna od ključnih tema saslušanja bilo je pitanje mogućnosti uspostavljanja javnog registra diploma u Bosni i Hercegovini. Borenović je pitao šta treba uraditi da bi javnost mogla imati uvid u to ko je, kada i na kojem fakultetu diplomirao, magistrirao ili doktorirao.

Husić je odgovorio da takav registar trenutno ne postoji.

“Taj registar apsolutno ne postoji u ovom trenutku. Nije vidljivo javno ko je i koje godine i na kojem fakultetu, odnosno univerzitetu stekao određena znanja, vještine, kompetencije, odnosno kako mi to popularno zovemo diploma”, rekao je Husić.

Dodao je da čak ni državni registar akreditiranih visokoškolskih ustanova, koji vodi Agencija, ne pokazuje kontinuitet rada univerziteta, što stvara probleme i kod priznavanja diploma izvan Bosne i Hercegovine. Kao jedno od mogućih rješenja spomenuo je model u kojem bi se sticanje diploma povezalo sa matičnim brojem, ali je naglasio da bi prije toga trebalo sagledati ustavne nadležnosti i pozitivna rješenja iz drugih zemalja.

Komisija: Ministarstvo je moralo ranije reagovati

Član Komisije Nenad Grković rekao je da se ne slaže s tezom da Ministarstvo civilnih poslova nema odgovornost za stanje u visokom obrazovanju, navodeći da bi upravo to ministarstvo trebalo biti jedan od inicijatora izmjena zakona.

“Ne smatram da niste odgovorni za ovu trenutnu situaciju u državi, jer ova situacija što se tiče privatnih fakulteta nije nastala od juče”, rekao je Grković.

Husić mu je odgovorio da je Ministarstvo imalo više inicijativa za izmjene okvirnog zakona, ali da nijedna nije dobila potreban konsenzus među nadležnim obrazovnim vlastima.

“Ministarstvo je imalo niz inicijativa za izmjene okvirnog zakona. Niti jedna nije imala konsenzus među nadležnim obrazovnim vlastima”, rekao je Husić.

Naveo je da je jedna od posljednjih inicijativa išla preko Rektorske konferencije BiH, kojoj je upućen zahtjev da pripremi izmjene zakona i dostavi ih Ministarstvu civilnih poslova. Prema njegovim riječima, Rektorska konferencija je u martu ove godine donijela zaključak kojim je radnoj grupi dat rok od 60 dana da pripremi prijedlog izmjena i dopuna okvirnog zakona.

Emrić: Niko ne smije biti pasivni promatrač

Član Komisije Jasmin Emrić rekao je da nakon svega što je otvoreno kroz saslušanja nijedno nadležno tijelo ne bi smjelo ostati pasivni promatrač.

“Niko nema pravo da bude pasivni promatrač”, poručio je Emrić, naglašavajući da bi i Ministarstvo civilnih poslova moglo pomoći Komisiji u kreiranju prijedloga za unapređenje institucionalnog i zakonodavnog okvira.

Husić je odgovorio da Ministarstvo stoji na raspolaganju za saradnju i stručnu pomoć.

“Mi smo uvijek otvoreni i raspoloženi za takvu vrstu saradnje”, rekao je Husić.

“Zakon je prevaziđen”

U završnici saslušanja Husić je rekao da je postojeći okvirni zakon o visokom obrazovanju u određenim segmentima prevaziđen i da ga treba prilagoditi novim standardima.

“Mi smo uvijek u instituciji bili tog stava da se zakon u određenim segmentima treba mijenjati. Zaista je prevaziđen. Nije samo u ovom segmentu o kojem mi danas diskutujemo”, rekao je Husić.

Dodao je da ostaje otvoreno pitanje postoji li u Bosni i Hercegovini politički konsenzus za ozbiljnije izmjene zakona, jer među akterima postoje različiti stavovi o tome da li treba mijenjati samo pojedine odredbe ili cijeli zakon.

Na kraju saslušanja Komisija je zaključila da će u narednom periodu pokušati objediniti sva prikupljena saznanja i dokumentaciju u izvještaj s preporukama koji bi trebao biti upućen Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad